Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu obilježen je 30. kolovoza u Glini u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te suorganizatora Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata RH i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, a uz članove obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila obilježavanju su nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima, ministri Gordan Grlić-Radman, Darko Horvat i Radovan Fuchs te ministrica Nataša Tramišak, izaslanik predsjednika Republike general-bojnik Tihomir Kundid, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Marin Piletić, izaslanik ministra obrane general-pukovnik Drago Matanović, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak i gradonačelnik Gline Ivan Janković, saborski zastupnici, predstavnici Crvenog križa, braniteljskih i stradalničkih udruga te drugi uzvanci. Na obilježavanju su među udrugama proisteklim iz Domovinskog rata bili i predstavnici Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine.
Obilježavanje je počelo odavanjem počasti kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu “Suza”, gdje su izaslanstva položila vijence, a molitvu je predvodio glinski župnik Ivica Mađer. Potom je u crkvi Sv. Ivana Nepomuka služena misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve, koju je predvodio sisačko-moslavački biskup Vlado Košić. Ukazao je na važnost vraćanja ljudskog dostojanstva svim žrtvama, posebno istaknuvši potrebu rješavanja sudbine osoba nestalih u Domovinskom ratu. Ukazao je i na ulogu hrvatskih branitelja u društvu, apelirajući na sve da cijene njihovu žrtvu za domovinu.
U organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata te Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, nakon mise ispred crkve održan je prigodan program u sklopu kojega su se obratili organizatori i najviši uzvanici, a Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja predstavila je svoje aktivnosti i opremu koja se koristi u potrazi za nestalima.
U ime organizatora nazočne je pozdravila predsjednica Saveza Ljiljana Alvir, a poseban pozdrav uputila je članovima obitelji nestalih koji nisu mogli doći u Glinu. Govoreći kako se ovo najteže humanitarno pitanje neriješenih sudbina prenosi na djecu, izrazila je nadu da neće i na unuke te uputila poruku vlastima u Republici Srbiji: “Recite konačno istinu, otvorite arhive, dajte podatke, nemojte taj teret ostaviti budućim generacijama, ako ne zbog civilizacijskog i humanitarnog razloga pa i kršćanskog morala, onda zbog vaših unuka.”
Poručila je i onima koji žive u Hrvatskoj i znaju gdje su grobnice da si olakšaju savjest i skinu taj teret sa sebe, dodavši kako se sve može oprostiti, ali je za to potrebno priznanje i pokajanje. Apelirala je i na one koji manipuliraju tim najtežim pitanjem da prekinu s uznemiravanjem obitelji i obmanom javnosti, podsjetivši da je Zakonom o osobama nestalim u Domovinskom ratu predviđeno nagrađivanje dostavljanja informacija, ali i kažnjavanje skrivanja istih.
Institucijama u Republici Hrvatskoj proučila je da budu čvrsti i još čvršći u odnosu s Republikom Srbijom. “Nema ustupaka niti popuštanja na putu u Europsku Uniju, dok se ne riješi ovo pitanje,” kazala je te ujedno poručila i institucijama EU-a da zaštiti obitelji nestalih osoba i njihovo pravo na istinu.
Predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić istaknula je i kako su civilni stradalnici podnijeli žrtvu i mnogi doživjeli istu sudbinu kao i hrvatski branitelji te se mnogi i danas vode kao nestali. Zahvalila je Vladi i Ministarstvu hrvatskih branitelja na donošenju Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim su ispravljene dugogodišnje nepravde spram civilnih stradalnika.
Predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sandra Rapčak u svojem govoru je poručila:
Još jedna u nizu teških godina je iza nas. Isti ljudi na drugom mjestu. I tako je svake godine. Nekih lica više nema među nama. Ne jer su pronašli svoje najmilije, nego jer nisu ni oni više među nama, a sudbinu svojih najmilijih za života nisu saznali. Njihova jedina želja za života je bila pronaći svoje dijete i dostojno ga pokopati. Nažalost nisu imali tu priliku. Za njima smo ostali mi mlađi koji imamo obavezu nastaviti njihovim putem, nastaviti potragu za svim nestalim osobama iz Domovinskog rata. Moram priznati da u trenucima kada se dogodi da ovozemaljski svijet napusti osoba koja nije za života pronašla svojeg člana obitelji u sebi osjećam poraz te si postavljam pitanje – jesam li dala sve od sebe da se pronađu nestale osobe? I s tim osjećajima i pitanjem nastaviš dalje borbu koja traje već 30 godina. Zato što je to naša obaveza prema Onima koji su dali svoje živote da bi mi danas uživali teško stečenu slobodu. Sloboda je to koju dio društva ne cijeni dovoljno.
Naša borba je usmjerena ka istini. Istini o našim nestalim osobama. Istini o svemu što se događalo za vrijeme Domovinskog rata, a i u godinama koje su uslijedile nakon Domovinskog rata, posebice na tada okupiranom području grada Vukovara i okolice. Svjesni smo premještana mnogih masovnih i pojedinačnih grobnica. Oni koji su činili zlodjela i koji su premještali grobnice šute svih ovih godina. Nažalost. Pitam se kako je živjeti 30 godina sa spoznajom da si ubio nekoga, a šutjeti. I slobodno šetati kao da nikakav zločin nisi počinio. To nam samo pokazuje da pravde nema ili je jako spora. Hoćemo li ikada dočekati pravdu i istinu? To je nešto što vam nitko ovdje ne može obećati ali mogu vam obećati da ću nastaviti vašim putem. Uz vas sam odrasla, vi ste moja druga obitelj i kada više ne bude vas, borit ću se jednako za sve. To je svakako dužnost svih nas koji smo izgubili roditelje u Domovinskom ratu.
Naglasila je kako društvo često nema razumijevanja za ovu vrlo važnu problematiku prema obiteljima nestalih osoba iz Domovinskog rata te naglasila da je teško graditi budućnost kada nemamo čvrste temelje i kada sa agresorima još nismo riješili prošlost koja ove obitelji tišti već dugih 30 godina.
Posebne poruke uputila je prema vlastima Republike Srbije i vlastima Republike Hrvatske:
Rješenje je svakako u vlastima Republike Srbije koja godinama, pa tako i u današnje vrijeme izigrava žrtvu i ne žele priznati zločin. Danas smo u gradu gdje je trenutni predsjednik Republike Srbije Aleksandra Vučić održao govor 1995. godine. Tada je rekao da na ovaj prostor više nikada hrvatski, ili kako on to u govoru spominje ustaški narod neće živjeti. Da Glina i Banovina više nikada neće biti hrvatski.
Prevario se. Ovo je naša domovina stvorena krvlju naših članova obitelji. I vrijeme je da se s time pomire svi oni kojima smeta domoljublje i hrvatski narod.
Međutim svjedoci smo da je isti taj Aleksandar Vučić prije nekoliko godina glumio dobrotvora prilikom dolaska u Zagreb gdje ga je primila naša vlast i tadašnja predsjednica RH. I mi kao obitelji nestalih smo također išli na prijem kod njega. Ja vas danas pitam – što smo od toga dobili? Jesmo li dobili informacije o našim nestalima? Više je nego očito da se predsjednik Republike Srbije samo htio promovirati kao dobrotvor i nama naivno mazati oči jer se nakon toliko godina hvatamo za svaku slamku spasa ne bi li došli do istine. A istine o našim najmilijima i dalje nema. Stoga i ove godine zahtijevam od vlasti Republike Srbije da pogledaju istini u oči i konačno progovore. Dosta je bilo lažnih obećanja. Ukoliko želite graditi mir, vrijeme je da konačno riješimo prošlost. Jer bez riješene prošlost i saznanja gdje su naši najmiliji, nemojte se nadati stvaranju budućnosti. Nemojte od obitelji očekivati zaborav i oprosti – jer to nikada niste niti tražili. I nemojte od nas očekivali šutnju. Jer nikada nećemo odustati!
Molim i pozivam vlasti i institucije RH da još žešće nastupe prema Republici Srbiji u svojim pregovorima i zahtjevima. Ove obitelji koje su se danas okupile ne mogu više živjeti od lažnih obećanja. Zahvalila bih se ujedno i svakom pojedincu i institucijama koje se trude doći do saznanja o nestalim osobama. To svakako nije jednostavan niti lak posao.
Svoje obraćanje okupljenima završila je sljedećim:
Iako umorni od svega, mi i dalje nastavljamo borbu. Borit ćemo se do kraja svojeg života i sve dokle god i zadnju nestalu osobe ne pronađemo. Mi živimo u životu u kojem se isprepliće vječita nada, pitanja i nedostajanja bez završetka. Dužnost naše generacije je da nastavi vašu i našu borbu za istinom te da budućim generacijama ne ostavimo u nasljeđe teret prošlosti i traženja nestalih osoba.
Cijeli govor predsjednice Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sandre Rapčak možete poslušati niže u videozapisu:
Okupljenima se također obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske koji je zahvalio Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih što su ove godine za mjesto središnjega obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu odabrali Glinu. U svojem govoru naglasio je sljedeće:
Uz činjenicu da je područje Banovine opustošeno u velikosrpskoj agresiji Miloševićevoga režima, da su mnoge rane još otvorene, brojne sudbine i dalje neriješene, ovo je i snažna poruka zajedništva i solidarnosti u patnji sa stanovništvom ovoga kraja pogođenoga razornim potresom. Ministarstvo hrvatskih branitelja uz čvrstu potporu Vlade i dalje će ustrajati na rješavanju pitanja nestalih osoba.
To je naša obveza i izraz dubokoga poštovanja prema njihovoj žrtvi, prema patnjama njihovih obitelji, ali i prema hrvatskom društvu u cjelini jer samo društvo koje poštuje svoje žrtve i svoju prošlost može na dobrim temeljima graditi svoju budućnost.
Danas odajemo priznanje vama, obiteljima s kojima duboko suosjećamo, i pažljivo smo slušali i čuli vaše poruke, jer i nakon brojnih ratnih trauma, vi s nestrpljenjem očekujete istinu o sudbini svoje djece, braće, svojih roditelja, supružnika.
Sama činjenica da smo se 26 godina od završetka rata okupili ovim povodom ukazuje na svu težinu i složenost pitanja nestalih osoba i na njegovu nedovršenost.
Životi žrtava Domovinskog rata cijena su demokracije i slobode koju danas imamo
Nažalost, tako je nakon mnogih ratova i mnogih sukoba, a takav je slučaj i nakon Domovinskoga rata. No, to ukazuje i na ustrajnost da riješimo ovaj problem i današnje okupljanje svjedoči i o još uvijek prisutnoj boli u srcima svih koji su u ratnim zbivanjima izgubili člana obitelji.
Nažalost, nasilna odvođenja u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, praćena su sustavnim i grubim kršenjima temeljnih ljudskih prava – prisilnim zatočenjem, poniženju, zlostavljanju, torturi, neljudskim postupanjima te na koncu i oduzimanjem života.
O tome svjedoče ekshumirane žrtve – žene i muškarci, djeca i nemoćne starije osobe.
Sve te žrtve trebaju biti duboko utkane u kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda, jer njihovi životi cijena su demokracije i slobode koju danas imamo. Zato smo vas, draga Sandra, dobro čuli, i nismo među onima koji će reći da ova tema nije aktualna, niti da ova tema nije važna, niti ćemo sa nerazumijevanjem proći pored vaše boli i vaše trajne patnje jer vaši najmiliji nisu bili uz vas u najbitnijim trenucima vašeg života. Dobro smo čuli tu poruku. Vlada je uz vas i bit će uz vas. Tomo Medved, kao zapovjednik Tigrova, kao ministar hrvatskih branitelja, kao potpredsjednik hrvatske Vlade, s vama komunicira praktički stalno.
To čini sa srcem, to čini s razumijevanjem, ali čini uime cijele hrvatske Vlade. – naglasio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Prigodnim govorima okupljenima su se obratili i sisačko-moslavački župan Ivan Celjak te gradonačelnik Gline Ivan Janković, kao i predsjednik Hrvatskog crvenog križa Robert Markt. Svi su u svojim obraćanjima apelirali na one koji imaju informacije i bilo kakva saznanja o nestalim osobama ili prikrivenim grobnicama da ih podijele s nadležnim tijelima kako bi se rasvijetlila sudbina još 1858 osoba za kojima se traga, od kojih je nepoznata sudbina njih 1458, a traga se i za 400 posmrtnih ostataka ubijenih osoba.
Međunarodni dan nestalih osoba u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2002. godine, a od prošle godine 30. kolovoza proglašen je i spomendanom te je prvi put obilježen i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.
