U subotu 25. svibnja u Slavonskom Brodu se cijela Hrvatska prisjetila srpske agresije na Domovinu tijekom koje je poginulo preko 400 djece, a samo u Slavonskom Brodu cijeli jedan razred. Tim povodom, u organizaciji Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, na tradicionalnom okupljanju u Slavonskom Brodu pod nazivom „Mali križ – velika žrtva“, okupile su se majke i očevi poginule djece Hrvatske. Roditelji koji su bili u najljepšim godinama svog života kada su ostali bez djece, sada su već ostarjeli, a svoja prava zbog civilnih stradanja i dalje nisu ostvarili. Iz cijele Lijepe Naše, okupili su se pred simbolom velike žrtve svojih mališana – nedovršene slagalice na najljepšem i dječjim smijehom uvijek ispunjenom igralištu – uspomeni na prekinuto djetinjstvo za koju su se ipak uspjeli izboriti za života.
U sklopu programa ovogodišnjeg susreta u Crkvi svetog Trojstva služena je sveta misa, nakon čega su, u spomen i sjećanje na 402 djece, koja su poginula u Domovinskom ratu, zapaljene svijeće i položeni vijenci ispred spomen obilježja „Prekinuto djetinjstvo“, a prigodni program održan je u Glazbenoj školi Slavonski Brod. Dan je to kada u grad na obali Save stižu ljudi iz svih krajeva Lijepe Naše kako bi se, uz ostale civilne stradalnike, prisjetili i 402 poginule djece, dobi od šest mjeseci do 18 godina koji su živote izgubili u ratu kojeg nisu tražili, željeli, niti su u njemu aktivno sudjelovali. Bez uniforme i daleko od ‘bojnog polja’ pali su mnogi mali heroji. Za svoje vršnjake koji nisu imali sreću živjeti u mirnim vremenima kakva su današnja, s plišanim igračkama u rukama, djeca su položila bijele ruže – simbole čistoće i nevinosti onih koji su svoj život i djetinjstvo dali za slobodnu Hrvatsku.
Uz roditelje poginule djece, predstavnike Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata bila je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Vijence su položili i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata uključujući Udrugu djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Brodsko-posavske županije, PU Brodsko- posavske županije, grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.
U svojem prigodnom obraćanju, predsjednica Grabar-Kitarović uputila je pozdrave svim nazočnima, osobito obitelji djece poginule u Domovinskom ratu. „Od svih žrtava koje smo podnijeli za slobodu, žrtva te naše drage djece najveća je žrtva“, istaknula je. „To je zločin za koji nažalost nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bile najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce“, kazala je Predsjednica Republike.
Dodala je kako smo unatoč tome sjedinjeni u zajedništvu bola za našu djecu, ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu. „Želimo dostojanstveno sjećati se i moliti za našu djecu. No ne smije se ostati samo na tome. Zato apeliram da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata. Ne ulazeći u pojedinosti njegova sadržaja, smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja“, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.
„U situaciji da civilnim stradalnicima i njihovim obiteljima konačno budu priznata prava bili smo i prije šest godina i onda je pala Vlada. Zašto sve stoji, nije nam jasno. Taj bi Zakon trebao ispraviti nepravdu koja se 27 godina nanosi onima koji su najviše stradali u ratu. Trebale bi se ujednačiti osnovice za invalidnine i roditelji te ostali civili trebali bi steći prava na obiteljsku invalidninu koja je ovisila o imovinskom cenzusu pa nitko nije mogao ostvariti to pravo“ – kazala je Julijana Rosandić, predsjednica Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata Brodsko-posavske županije, naglasivši kako smatra da državna tajnica na događaju nije trebala predstavljati Vladu Republike Hrvatske, nego je u Slavonskom Brodu trebao biti netko drugi.
Za svoje anđele, bijele je ruže položio i brođanin Josip Stanić, možda najveći hrvatski civilni ratni stradalnik koji je u jednom danu ostao bez djece, kćeri Andrijane te sinova Dalibora i Marinka, trudne supruge Željke i majke Kate.
Kako su ti ljudi, s bijelim ružama u rukama, suzama u očima i tugom u srcu, uspjeli preživjeti tolike gubitke – to ne može znati nitko osim njih samih.