U nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u nedjelju je održano 23. hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a euharistijsko slavlje na prostoru crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac koji je istaknuo važnost očuvanja obiteljskih vrijednosti.
Hodočašću je sudjelovalo i pedesetak vjernika katolika pripadnika OS BiH
Tradicionalno hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja u Mariju Bistricu održano je u nedjelju, 4. listopada.
Euharistijsko slavlje na prostoru crkve na otvorenom bl. kardinala Alojzija Stepinca predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac, a u koncelebraciji su bili i slovački vojni biskup František Rabek, bivši direktor Međunarodnog vojnog hodočašća u Lurd mons. Jean-Pierre Brard, vojni vikar u Sloveniji preč. Matej Jakupič, generalni vikar Vojnoga ordinarijata u BiH vlč. Željko Čuturić, kancelar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić, generalni vikar Vojnog ordinarija u RH prof. Jakov Mamić, rektor svetišta u Mariji Bistrici mons. Zlatko Koren, te vojni i policijski kapelani, kao i svećenici iz drugih biskupija koji su se pridružili hodočašću.
Na početku mise, biskup Jezerinac je prenio pozdrave predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović čiji je izaslanik na ovome hodočašću bio načelnik Glavnog stožera Drago Lovrić. Također prisutni su bili i ministar branitelja Predrag Matić, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković.
U homiliji se biskup Jezerinac osvrnuo na misna čitanja, te je naglasio kako nas „Božja riječ uči da se susretnemo sa sobom i da se u svojem ljudskom početku prepoznamo kao djelo Božjih ruku”. Susret sa sobom važan je danas, nastavio je, „jer u našem vremenu mnoge su sile zla usmjerene na razaranje tog našeg božanskog početka, na raskid svake naše poveznice s Bogom. Razaranjem čovjekove povezanosti s Bogom, događa se udaljavanje od Boga Stvoritelja i stvara se prostor radikalizacije protivnosti i zla. Kobna je posljedica kidanja čovjeka od Boga: ruši se duhovna i religiozna ‘zgrada’ ljudskih bića i svodi nas se na ‘incident slučaja'”.
Doista nam je potrebno danas čuti govor Božje riječi. To je uvjet da budemo sretni u svojem ljudskom identitetu i ustrajni u njegovoj obrani. Samo tako moći ćemo postati izazov nasrtajima razorne civilizacije na čovjeka – jedinku, na obitelj i na ljudsku vrstu u cjelini.
Naglašavajući kako svi u određenoj mjeri imamo bolno iskustvo osamljenosti, nerazumijevanja, izoliranosti, neprihvaćanja, podcjenjivanja i omalovažavanja, biskup je podsjetio kako Bog nije htio da čovjeka tare ova bolna rana osame i napuštenosti.
On tom samotnom biću muškarca dariva ženu, a ženi dariva muža. To „dvoje” je potpuni čovjek po volji Božjoj: jedinstvo muškarca i žene. Toliko je to spajanje i zajedništvo važno u Božjem naumu o čovjeku da jedno bez drugoga je besmisleno. Njih tvori i spaja ljubav jača od smrti, kako kaže knjiga Otkrivenja, ljubav jača od ljubavi prema ocu i majci, naglasio je.
Nadalje je upozorio, kako „ovaj Božji nauk unosi svjetlo u tamu našeg vremena u kojemu se nerijetko suočavamo s nasrtajima i ponudama koje se protive Objavi i prirodi čovjeka, kao što su ‘istospolne (partnerske) zajednice’, ‘rodna ideologija’ i slično. Govori se i naučava kako bi sve to trebalo oslobađati čovjeka od ‘zabluda’ prošlosti i usamljenosti, a ljudskoj vrsti bi imalo osigurati kvalitetnu ‘budućnost'”. U tome kontekstu je naglasio kako nažalost ni naša zemlja nije izuzeta od te propagande.
Kobno bi bilo da to postane sadržaj indoktrinacije u obrazovnom sustavu ili u ustanovama kojima je cilj ljudska i profesionalna formacija čovjeka. Ovo nije nikakva nastrana „homofobija”, nego iskreno čovjekoljublje koje štiti ljudsku narav u njezinoj izvornosti, naglasio je.
Nadalje se osvrnuo i na „okorjelost srca”, koje je plod zatvaranja Bogu i njegovoj volji što rađa nesposobnošću razumijevanja samih sebe i drugih.
Ova „okorjelost srca” pokazatelj je ne Božje volje, nego čovjekove samovolje i samodostatnosti. To je stanje u kojemu čovjek, udaljen od Boga, postavlja svoja gledišta kao temelj Božjeg poretka. Tako čovjek prestaje biti suradnik Božji te postaje tvorac bezbožnog sustava kojim želi razumjeti sebe, brak, obitelj, narod i domovinu. Na žalost, danas živimo tu stvarnost i niz je pokazatelja ovog katastrofalnog stanja: kolijevke su prazne; brakovi razoreni; obitelji razbijene; djeca bez uzora; mladost poseže za srećom u ovisnostima i razvratu; kultura bez uporišnih vrijednosti; svetkovine pretvorene u „kućne nabavke”; proizvodni pogoni se zatvaraju; autobusi i vlakovi se pune mladošću koja odlazi; domovina izumire; budućnost je puna smrti. Je li moguće da nam nije jasno da nitko neće stvarati potomstvo, ako mu je poimanje bračnog zajedništva sporedna i privremena stvarnost; da nitko neće stvarati potomstvo, ako u tom zajedništvu prevladava „interes” jednoga, a ne darivanje; da nitko neće stvarati potomstvo i činiti da ono ostane u zemlji ako je natalitetna briga nikakva briga; ako je zapošljavanje mladih i stručnih ljudi pravo „kolo sreće”; ako je socijalna politika takva da neke raduje odlazak mladih iz zemlje s tvrdnjom, kako čujemo, da je to “njihovo pravo”, rekao je propovjednik.
U tom kontekstu je prisutne pozvao da sa svom ozbiljnošću pristupite preispitivanju svojeg razumijevanja samih sebe, braka, obitelji, kršćanskog i ljudskog zajedništva, domovine. Pozivam vas da se usklađujete s naukom Božjim i stavovima Crkve, da unatoč navalama medijske propagande, uzmete na sebe odgovornost za svoju, obiteljsku i kolektivnu budućnost naroda. Ovdje smo zajedno u imenu Isusa Krista, kao kršćani. Ne bojte se biti kršćani. Ustrajte u vjeri, osobito kada ste u velikim kušnjama. Nađite utjehu u onima koje vam je Bog dao da budu s vama i dijele s vama vašu samoću i nadu. Vjera u Boga veliki je izvor svjetla i mogućnosti. Povijest nam to svjedoči, ohrabrio je vjernike biskup Jezerinac.
Na kraju homilije biskup se osvrnuo i na migrantsku i izbjegličku krizu.
Ljubav nema alternative. Ne bojte se ljudi, a čuvajte se zla. Ove migracije su veliki pokazatelj svim krojačima ovoga svijeta da je čovjek umoran od rata i željan mira; da se gospodarsko blago zemlje mora pravednije raspodijeliti; da sebični interesi ne mogu biti zakonitosti stvaranja država i poredaka; da pokvarenost voditelja ovakvog svijeta može zagaditi svijet te će i oni od nje umrijeti.
Molim vas, draga braćo i sestre, ostanite stameni u svojim ljudskim i kršćanskim vrijednostima i u svojoj živoj vjeri. Ljubav, susretljivost, jednakost i pomoć su pravo lice Crkve, pa učinite sve da ova naša vojno-redarstvena biskupija, zajedno sa hrvatskim braniteljima, postane uporište ljudske solidarnosti i povjerenja u ljude, riječi su kojima je biskup Jezerinac zaključio homiliju.
U molitvi vjernika molilo se za vojne i policijske kapelane i sve svećenike da budu hrabri u naviještanju Radosne vijesti, potom za Sinodu obitelji. Molilo se za kršćanske supružnike da žive u radosnom zajedništvu: roditelji i djeca kao obiteljska crkva, a rastavljeni da ne izgube nadu u milosrđe Božje. Molitva je bila upućena i za mlade koji se pripremaju na brak, kao i za sve odgovorne u Hrvatskoj vojsci i policiji da potiču duhovne vrijednosti, a da hrvatski branitelji i ratni vojni invalide s vjerom prihvaćaju svoje teškoće i muke. Molitva je upućena i za sve koju tuguju radi smrti ili nestanka svojih najbližih, te za pokojne da im Gospodin udijeli vječni život.
U prinosu darova uz kruh i vino na oltar je prinesen i hrvatski stijeg, maslinova grana, krunica i zavjetna svijeća hrvatskih vojnika, policajaca i branitelja.
Na kraju mise biskup Jezerinac je pozvao prisutne da pljeskom čestitaju imendan papi Franji.
Euharistijsko slavlje uveličao je Orkestar OS RH pod ravnanjem mo. pukovnika Miroslav Vukojac Dugan i Klapa HRM „Sv. Juraj” uz pratnju mo. Ivana Ščepanovića.
Hodočašću su sudjelovali i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a među njima i predstavnici Udruge djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije.