Obilježen međunarodni dan priznanja Republike Hrvatske

U Vukovaru je 15. siječnja 2015.god. obilježena 23. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 17. obljetnica završetka mandata UNTAES-a i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Dana 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo dvanaest zemalja tadašnje Europske zajednice (EZ). Članicama Zajednice istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio još 19. prosinca 1991. Isti dan takvu odluku donijela je i Njemačka, ali je odluka stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske dva dana prije Europske zajednice objavila je Sveta stolica, a 14. siječnja San Marino. Prve zemlje koje su priznale Republiku Hrvatsku još u jesen 1991. godine bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Prva azijska i islamska zemlja, ne računajući Tursku, koja je priznala Hrvatsku bio je Iran, dok je od afričkih zemalja to bio Egipat. Hrvatska je potom, 22. svibnja iste godine, primljena u Ujedinjene narode, a do tada su je priznale i Rusija, Japan, Sjedinjene Američke Države, Izrael i Kina.

Nakon uspješnog završetka i realizacije ciljeva vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, pod srpskom okupacijom ostao je još jedan, krajnji istočni dio Hrvatske – hrvatsko Podunavlje. On je zbog svoje velike geopolitičke i geostrateške važnosti, kao i zbog prometnog položaja, gospodarskih i ljudskih potencijala bio stalna meta srpske agresije, poprište žestokih sukoba i jedan od važnih srpskih osvajačkih ciljeva. Zbog svega toga hrvatsko Podunavlje je pretrpjelo izrazite štete i stradanja: više od šest tisuća ljudi je poginulo i nestalo, stotinjak tisuća je prognano a samo u Vukovaru je materijalna ratna šteta procijenjena na više od 9,5 milijardi kuna. Razvoj situacije na bojišnicama u Hrvatskoj i BiH, stavovi velikih sila ali i savršeno jasna i razgovijetna poruka o odlučnosti hrvatskog političkog vrha i spremnosti Hrvatske vojske da oslobode svaki dio hrvatskog teritorija učinili su svoje – još donedavno sporazumima nesklona srpska strana pristala je na dogovore o hrvatskom Podunavlju, a ubrzo zatim je njegova reintegracija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske definirana Zagrebačko-erdutskim sporazumom. Zahvaljujući tom sporazumu koji je potpisan 12. studenog 1995., Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo je Prijelaznu upravu – UNTAES. Tako je proces mirne reintegracije započeo 15. siječnja 1996. a završio je 15. siječnja 1998. godine, kada je hrvatsko Podunavlje postalo dio teritorijalnog, monetarnog, carinskog, pravnog i svakog drugog kontinuiteta od tada stvarno suverene i u pravom smislu cjelovite Republike Hrvatske.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru vijence i svijeće položili su gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava sa suradnicima, predsjednik gradskog vijeća grada Vukovara Igor Gavrić, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatske vojske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, te brojni drugi građani. Polaganju vijenaca i svijeća prisutni su bili i predstavnici Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

Molitvu za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile vodio je gvardijan i župnik župe Svetog Filipa i Jakova, Ivica Jagodić. Nakon molitve održan je svečani domjenak u Palači Srijem u zgradi Vukovarsko-srijemske županije.

Podijeli ovaj tekst:

Posljednje dodano

Hodočašće u Međugorje

U organizaciji Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata

Opširnije »